Atopijski dermatitis

Osnovne informacije o atopijskom dermatitisu

Što je atopijski dermatitis i koliko je bolest česta?

Atopijski dermatitis je najčešća kronična upalna bolest kože dječje dobi koja se javlja u   15-20% dječje populacije. Bolest je karakterizirana upalnim kožnim promjenama, suhoćom i svrbežom kože, a tipična su česta pogoršanja bolesti nakon mirnih perioda. Tipičan je početak bolesti u ranoj dojenačkoj dobi. Kod 60% djece simptomi se pojavljuju prije navršene 1. godine života, a 85% djece oboli do 5.godine života. Važno je napomenuti da postoji nasljedna sklonost za bolest, koja se prenosi u obitelji.

Što je atopija i što su atopijske bolesti?

Atopija predstavlja nasljednu sklonost javljanja alergijske reakcije na različite okolišne i nutritivne alergene uz nalaz visokih vrijednosti protutijela IgE, koja su obilježje bolesti.

atopijske bolesti ubrajaju se atopijski dermatitis, alergijska astma, alergijski rinitis (hunjavica) i alergija na hranu. Atopijski dermatitis je najčešće prva bolest u tzv. “atopijskom maršu” na putu kasnijeg nastanka drugih atopijskih bolesti. Postoji rizik od 40-50% da dijete koje ima teži oblik atopijskog dermatitisa s vremenom oboli od bronhalne astme, a čak 70% rizika da oboli od alergijskog rinitisa.

Koji je uzrok atopijskog dermatitisa?

Uzrok atopijskog dermatitisa je vrlo složen, a samo je djelomično otkrivena podloga za nastanak bolesti. Kao što je već rečeno, postoji jaka genska predispozicija za bolest. U novije vrijeme, uz nasljedni imunološki disbalans, nađena je i genska podloga za narušenu epidermalnu barijeru kože, uz mutaciju proteina koji je neophodan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog ovog poremećaja kod djece s atopijskim dermatitisom postoji slabije kvalitetna, nefunkcionalna zaštitna barijera kože. Rezultat toga je suha koža koja gubi vodu te je propusnija za prolaz alergena i mikroorganizama u dublje slojeve kože, što povećava rizik za razvoj alergijske reakcije.

Da li se pojava atopijskog dermatitisa može spriječiti?

Odnos između izloženosti alergenima okoliša, nastanka senzibilizacije i pojave relevantnih simptoma je kompleksan i predmet brojnih istraživanja. Izbjegavanje izloženosti alergenima na koje je dijete senzibilizirano i koji izazivaju simptome je važno za liječenje alergijskih bolesti. To je potrebno činiti uvijek kad je uzročni alergen identificiran i kada je moguće provesti eliminaciju.

Rana senzibilizacija na inhalacijske alergene iz okoliša, prvenstveno na alergene grinje iz kućne prašine i duhanski dim, važni su čimbenici rizika za astmu i alergijski rinitis ali i za pogoršanje atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu. Stoga se preporuča provođenje mjera za smanjenje koncentracije grinja u prostoru u kojem dijete boravi i izbjegavanje izlaganja djeteta duhanskom dimu.

U djece s dokazanom alergijom na hranu preporuča se potpuna eliminacijska dijeta, što dovodi do poboljšanja kontrole bolesti.

Koliko je česta alergija na hranu kod atopijskog dermatitisa?

Alergija na hranu javlja se kod 30-50% djece s atopijskim dermatitisom. Rizik je veći što se bolest ranije javila i što je klinička slika teža. Najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, kikiriki i riba. Preosjetljivost na alergene hrane najčešće se u potpunosti izgubi, odnosno dijete razvije podnošljivost unutar 3-5 godina starosti. To ponajprije ovisi o jačini alergijske reakcije i dosljednosti u provođenju eliminacijske dijete. Ovo pravilo ne vrijedi za sve alergene hrane, tako da preosjetljivost na kikiriki, školjke i rakove najčešće ostaje doživotno.

ALERGOLOŠKO TESTIRANJE KOD DJECE

Ukoliko liječnik posumnja da se radi o alergijskoj reakciji potrebno je provesti alergološko testiranje. Nekada se smatralo da kod djece do treće godine života ne treba izvoditi kožne alergijske testove. Danas se zna da se već kod dojenčadi kožnim testovima može dokazati preosjetljivost na različite alergene hrane stoga nije potrebno odgađati alergološko testiranje.

Važna napomena: prije testiranja ne smiju se uzimati antihistaminici najmanje 7 dana, jer lijekovi mogu utjecati na rezultate testiranja.

Kako se liječi atopijski dermatitis?

U liječenju atopijskog dermatitisa izuzetno je važna svakodnevna njega kože neutralnim masnim kremama, te primjena terapeutskih uljnih kupki kojima se oporavlja kožna barijera. Važno je napomenuti da će svakodnevno nanošenje neutralnih masnih krema na kožu smanjiti pojavu upalnih promjena, kao i potrebu za primjenom kortikosteroida. Također će smanjiti svrbež kože te smanjiti propusnost kože za alergene okoliša. Međutim, kortikosteroidi i dalje ostaju standard terapije atopijskog dermatitisa. Neophodni su kod pogoršanja upalnih promjena, uz napomenu da količina i jačina kortikosteroidnog pripravka, kao i dužina primjene mora biti dobro kontrolirana.

Kako bolest utječe na kvalitetu života djeteta i obitelji?

Rani početak i kronična narav atopijskog dermatitisa predstavlja poseban teret za cijelu obitelj te snižava ukupnu kvalitetu života. Poznato je da atopijski dermatitis kod djece može znatno oštetiti kvalitetu života djeteta i cijele obitelji. Često djeca zbog izgleda kožnih promjena imaju osjećaj različitosti od druge djece, smanjeno je druženje s vršnjacima. Manjak sna, zbog buđenja tijekom noći zbog svrbeža kože, dovodi do umora, promjena u raspoloženju, iritabilnosti djeteta i poremećaja psihosocijalnog funkcioniranja. Obiteljski odnosi mogu biti poremećeni zbog zahtjevnosti njege kože, troškova terapije i umora roditelja zbog buđenja djeteta.

Kolika je važnost edukacije roditelja u kontroli bolesti kod djeteta s atopijskim dermatitisom?

Neuspjeh u liječenju atopijskog dermatitisa može biti izravno povezan s neadekvatnim pridržavanjem uputa o provođenju terapije. To je najčešće posljedica nedostatka informiranosti o bolesti i osnovnim principima liječenja. Provođenje interdisciplinarnog edukativnog programa, koji uključuje rad dječjeg dermatologa, pedijatra-pulmologa, pedijatra-gastroenterologa, psihologa, nutricionista i specijaliziranih medicinskih sestara, danas je postao nezaobilazan “zlatni standard” u postizanju kontrole bolesti i poboljšanju kvalitete života bolesnika i cijele obitelji.

Svrha edukativnih programa je u pružanju jasnih informacija o bolesti, te osposobljavanju bolesnika i njihovih roditelja da preuzmu kontrolu nad liječenjem bolesti.

Naša iskustva u edukaciji roditelja u okviru Škole atopije?

Program edukacije roditelja djece oboljele od atopijskog dermatitisa u Hrvatskoj je započet 2011. godine u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC „Sestre milosrdnice“. Ovaj program provodio se od samog početka u organizaciji prim.dr. sc. Lene Kotrulja, spec. dermatovenerologije i užeg specijaliste dječje dermatologije. Važnost ovog programa bio je roditeljima olakšati razumijevanja uzroka i patogeneze bolesti, čimbenika koji dovode do pogoršanja upale, provođenja pravilne terapije, kao i važnosti održavanja funkcionalne epidermalne barijere.

Škola atopije

Interdisciplinarni stručni tim predavača:
prim.dr.sc. Lena Kotrulja,dr.med. (dermatolog, uži spec. pedijatrijske dermatologije), prim.dr. Alemka Jaklin Kekez (pedijatar-gastroenterolog), prim. dr. Jasna Čepin Bogović (pedijatar- pulmolog), prof. Tina Milavić (doktorand nutricionizma), mag. psihologije   Natalija Šitum, prof.