Dijagnostika

Dijagnostika alergije i kožni testovi

Alergija je preosjetljivost organizma na neke tvari koje u njega dospiju kroz dišne putove, hranom ili putem kože. Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sistemski) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). U prepoznavanju alergijske bolesti važnu ulogu ima anamneza o razvoju simptoma nakon unosa alergena u organizam ili kontakta s nekim potencijalnim alergenom. Mnogi bolesnici izloženi su različitim alergenima u svojoj radnoj okolini. Važno je obratiti pozornost na podatke o radnom okolišu, ali i o prehrambenim navikama bolesnika.

PRICK test

Najčešće se test izvodi na nutritivne (hrana) i inhalacijske alergene (peludi, grinja, perje, dlaka životinja). PRICK test (kožni ubodni test) služi za dokazivanje preosjetljivosti posredovane ranim imunim odgovorom. Pri tome se potvrđuje prisustvo protutijela IgE u koži koji reagiraju na određeni alergen.

Test se izvodi tako da se na unutrašnju stranu podlaktice ili na kožu leđa stavi kapljica koja sadržava koncentrat alergena, koja se zatim probode plastičnom lancetom. Reakcija se očitava nakon 20 minuta. Kod pozitivne reakcije na mjestu uboda pojavit će se mala oteklina (urtika).

 

Epikutani test na kontaktne alergene

Epikutani (patch) test predstavlja standardni test za dokazivanje kontaktne alergije, odnosno kasne reakcije preosjetljivosti na kontaktne alergene.                                         Test se izvodi na koži leđa gdje se lijepe flasteri s različitim alergenima. Očitava se nakon 48 i 72 sata. U slučaju pozitivne reakcije na pojedini alergen na mjestu kontakta se javlja edem, crvenilo sa malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.

Dijagnostika gljivičnih infekcija – mikološka obrada

Mikološka obrada obuhvaća mikroskopski nativni pregled strugotine kože i/ili strugotine nokta na gljive.  Ako na navedenim mjestima kože postoji sumnja na gljivičnu infekciju, može se identificirati vrsta gljiva kultiviranjem uzorka. Rezultat kultiviranja je gotov za 14 dana.

Prije uzimanja brisa ili strugotine kože potrebno je prekinuti lokalnu terapiju barem 3 dana, odnosno 10 dana ako su prethodno nanošene kreme s antimikotskim djelovanjem.

Woodova lampa

Woodova lampa je uređaj koji emitira ultraljubičastu svjetlost (valne dužine 365 nm). Često koristi u dermatologiji kao pomoć u dijagnostici nekih bolesti kože. Testiranje se provodi u zatamnjenoj sobi. Svjetlost iz Woodove lampe se usmjeri (direktno) na oboljelu kožu i promatra se da li neki dijelovi kože fluoresciraju. Normalna koža ne fluorescira. Ako su prisutne određene vrste bakterija, gljivica ili je došlo do promjene pigmentacije, pregled Woodovom svjetlošću će pomoći potvrditi sumnju na dijagnozu.

Bolesti kod kojih je ova metoda važna u dijagnostici i potvrdi dijagnoze su: gljivične infekcije, eritrazma, porfirija cutanea tarda, vitiligo, te hipopigmentirane i depigmentirane promjene u dojenačkoj dobi kada koža još nije bila izložena UV zrakama.