Bakterijske infekcije kože
Impetigo contagiosa
Impetigo je kožna infekcija koju uzrokuje stafilokok ili streptokok, a dovodi do nastajanja malih gnojem ili tekućinom ispunjenih mjehura, nakon čijeg pucanja zaostaju zlatno-žute kraste. Može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešće se javlja u predjelu usta i nosa te oko guze i na rukama. Češće se javlja u djece u ljetnim mjesecima, a posebice je čest kod djece s već oštećenom ili iritiranom kožom. Infekcija se često prenosi češanjem s jednog dijela tijela na drugi, a može se prenijeti i na druge osobe dodirom ili češanjem. U liječenju se primjenjuje antibiotska krema, dok je kod proširnih oblika bolesti potrebno dati antibiotik oralno.
Eizipel ili crveni vjetar
Erizipel je akutna infektivna bolest (kutani celulitis i limfangiitis) uzrokovana b-hemolitičkim streptokokom grupe A. Najčešće se infekcija pojavi na licu, ruci ili nozi, a ulazno mjesto najčešće ozlijeđena koža. Limfni se čvorovi oko inficiranog područja mogu povećati i postati bolni, pa ljudi s posebno teškim infekcijama mogu dobiti vrućicu i tresavicu. Kod većine pacijenta dolazi do naglog porasta tjelesne temperature, sve do 39–40° C. U isto vrijeme prisutni su i simptomi kao što su opća slabost, glavobolja, mučnina i povraćanje. Na mjestu upale javlja se jako crvenilo, a zahvaćena koža je topla, napeta, sjajna, bolna i oštro ograničena od okolne kože. Blage infekcije obično se liječe penicilinom ili eritromicinom oralno tijekom 2 tjedna, dok je tkod težih infekcija potrebno dati antibiotik uinjekciji. Penicilin je najdjelotvorniji antibiotik u terapiji erizipela, koji treba primijeniti što prije, kako bi se izbjegle teže infekcije i širenje na druge organe.
Gljivične infekcije kože (dermatomikoze)
Najčešći uzročnici dermatomikoza su: dermatofiti, kvasci, a nešto rjeđe i plijesni.
Dermatofitoze su dermatomikoze uzrokovane dermatofitima, među koje spadaju gljive roda Microsporum, Trichophyton i Epidermophyton. Zajednička karakteristika tih gljiva je razgradnja roževine pomoću specifičnog enzima, a klinička slika varira ovisno o patogenosti pojedinih sojeva dermatofita, kao i o smještaju samih promjena.
Od dermatomikoza uzrokovanih kvascima najčešća je infekcija uzrokiovana kandidom (najčešće Candida albicans), a osim kože i sluznica može uzrokovati i sustavnu infekciju koja je mnogo opasnija.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kliničke slike, te mikološke obrade žarišta koja se sastoji od nativnog mikroskopskog preparata i kulture gljiva, a u pojednim slučajevima je potreban pregled fluorescentnom svjetiljkom (Woodova lampa).
Terapija ovisi prvenstveno o lokalizaciji promjena ( koža, vlasište ili nokti), zatim o stupnju oštećenja kože, dubini prodora uzročnika i vrsti gljivice koja je uzrokovala infekciju. U pravilu je dovoljna terapija antimikoticima u kremi, ali je u slučajevima proširene kožne infekcije, kod mikoza vlasišta i onihomikoza (infekcije noktiju) potrebno sistemsko liječenje.
Virusne infekcije kože
Bolesti uzrokovane Herpes simplex virusima
Virus Herpes simplex (HSV) tipa 1 i 2 izaziva infekciju usnica, lica, ali i genitalne regije. Infekcija se manifestira pojavom crvenila kože prekrivene gusto grupiranim sitnim mjehurićima. Moguća komplikacija može biti sekundarna bakterijska infekcija. Liječenje se provodi simptomatskom lokalnom terapijom; lokalni aciklovir, foskarnet, te cinkova pasta. Kod srednje teških infekcija HSV lokaliziranih genitalno dodatno se uzima aciklovir, valaciklovir ili famciklovir oralno (na usta).
Herpes Zoster
Uzrok bolesti je virus Varicella zoster. Primarna infekcija tim virusom izaziva varičele (vodene kozice), što se uglavnom događa u djetinjstvu. Herpes zoster nastaje aktivacijom latentnog virusa kod osoba koje su preboljele varičele i zato je znatno češći kod odraslih. Do tri tjedna prije izbijanja kožnih promena javljaju se bolovi, osjećaj pečenja u području kože u dermatomu koji inervira zahvaćeni živac. Na zahvaćenoj koži najprije se javi crvenilo, potom gusto grupirani mjehurići ispunjeni gnojem ili krvlju. U terapiji najvažnije mesto zauzimaju analgetici radi sprečavanja bolova, aciklovir oralno, vitamin B i po potrebi lokalno antibiotska mast, kao i puder sa anestezinom kao magistralni preparat.
Molluscum Contagiosum
Uzročnik je DNA poksvirus koji se naziva Molluscum contagiosum virus (MCV) i može inficirati samo ljude. Kako se virus širi sa osobe na osobu kontaktom s oštećenom kožom, može se prenijeti i preko ručnika, odjeće ili igračaka. Kod zaražene osobe, virus se vrlo lako širi dodirom ili grebanjem i na druge dijelove tijela. Najčešće se očituje izraslinama (papulama) oblika kupole, staklastog sjaja, veličine 1 do 5mm u promjeru. Infekcija je lokalizirana na najviši sloj epidermisa, stoga cijeli bez ožiljka, osim u slučajevima grebanja koji dovode do oštećenja dubljih slojeva i bakterijskih infekcija.V ećina promjena nestaje u roku od dvije godine (najčešće do 9 mjeseci). Sve dok su prisutne kožne izrasline, mogući je prijenos infekcije na druge dijelove tijela, ali i druge osobe. Sa nestankom lezija, nestaje i mogućnost širenja zaraze. Za razliku od herpes virusa, koji ostaju u inaktivnom stanju i nakon nestanka promjena kože ili sluznice, Molluscum contagiosum virus nestaje u potpunosti zajedno sa papulama, osim u slučaju da se osoba ponovno inficira.
Bolesti uzrokovane Humanim Papilloma virusima (HPV)
Humani Papilloma virusi (HPV) s brojnim tipovima (više od 150) uzrokuju različite vrste uglavnom dobroćudnih virusnih papiloma kože i sluznica.
Vulgarne bradavice su česti tip bradavica koje izgledaju kao tvrde hiperkeratotične papule, do veličine 1 cm, a mogu izgledati i veće jer se više njih međusobno spaja, smeđe su boje ili boje kože. Najčešće se razvijaju na šakama, prstima, ponekad i uz nokat ili čak ispod njega.
Bradavice na stopalima pojavljuju se pojedinačno ili u grupama na mjestima s debelim slojem roževine. Bolne su pri hodu, više su plosnate, te rastu u dubinu što zapravo i uzrokuje bol.
Ravne mladalačke bradavice (Verrucae planae juveniles) jedva su blago uzdignute iznad nivoa kože, plosnate su, boje kože, svijetlosmeđe ili sivkaste. Pojavljuju se na licu, gornjim stranama šake, a rijeđe na drugim mestima.
Šiljsti kondilomi (Condylomata acuminata), nastaju u anogenitalnoj regiji (prepucijum, glans penisa, labija, anus, vagina, uretra). To su mekane, izdužene bradavice ružičaste boje, na peteljci, neravne površine poput karfiola. Te se bradavice najčešće prenose spolnim kontaktom. Mogu biti uzrokovane HPV virusom niskog (tipovi 6,11) i visokog rizika (tipovi 16, 18, 31, 33 35).
