Alergološka dijagnostika

Ukoliko liječnik posumnja da se kod djeteta radi o alergijskoj reakciji potrebno je provesti alergološko testiranje. Nekada se smatralo da kod djece do treće godine života ne treba izvoditi kožne alergijske testove. Danas se zna da se već kod dojenčadi kožnim testovima može dokazati preosjetljivost na različite alergene hrane i da u slučaju kliničke indikacije nije potrebno odgađati alergološko testiranje.

U alergologiji se primjenjuju brojni testovi radi utvrđivanja preosjetljivosti na pojedine alergene.

Važna napomena: prije testiranja ne smiju se uzimati antihistaminici najmanje 5 do 7 dana, jer lijekovi mogu utjecati na rezultate testiranja.

PRICK test (kožni ubodni test)

PRICK test ili kožni ubodni test najčešće se izvodi na nutritivne (hrana) i na inhalacijske (peludi) alergene. Dodatno se test može provesti i na konzervanse i aditive.

Prick test je pouzdan način za dokazivanje preosjetljivosti na neku tvar. Treba međutim znati da prick testom možemo otkriti samo neposredni tip alergijske reakcije, tj. onaj posredovan IgE protutijelima. Test se izvodi u sjedećem položaju, a podlaktice su okrenute prema gore. Prilikom testiranja otopina alergena se nanosi u vidu kapljica na površinu kože (unutarnja strana podlaktice), te se vrhom lancete unosi u površinski sloj kože. Nema probadanja kože, nema krvi.  Radi usporedbe potrebno je učiniti i pozitivnu i negativnu kontrolu.

Pozitivna kontrola izvodi se kapljicom otopine histamina, a negativna kontrola kapljicom fiziološke otopine, na isti način na koji se testiraju alergeni. Histamin uvijek proizvede urtiku (koprivnjaču), a fiziološka otopina ne bi smjela praviti nikakve veće reakcije, te jedna i druga služe da se procijeni intenzitet reakcije na testirane alergene.

Dovoljno je da nakon pikanja lancetom kapljica alergena ostane još 1 minutu na koži, a potom se može obrisati i pacijent može okolo šetati, a ne smije grepsti testirani dio kože. Reakcija se procjenjuje nakon 20 minuta. Pacijent može na mjestu pozitivne reakcije osjećati svrbež, čak i prije nego se pojavi urtika.

Nalaz može biti od negativnog (0), do pozitivnog 1+ (barem 3 mm), 2+ (1/2 promjere histaminske reakcije), 3+ (1-2 promjera histaminske reakcije) i 4+ (više od 2 promjera histaminske reakcije, ili reakcija sa pseudopodijima). Prick test je u pravilu siguran i nema ozbiljnijih nuspojava.

Umjesto prick testa može se pribjeći određivanju specifičnih IgE iz krvi, no ti su nalazi često puta pozitivni i kada nema prave preosjetljivosti, pa je uvijek uputno učiniti najprije prick test. Pacijent prije prick testa ne smije uzimati antihistaminik, najmanje 3-5 dana, a optimalo 7-10 dana. Ako je pacijent pod antihistaminikom, obično je i reakcija na histamin znatno smanjena ili izbrisana. Test je u pravilu siguran, a ozbiljnije alergijske reakcije kod visoko senzitiziranih pacijenata vrlo su rijetke no to procjenjuje liječnik prigodom pregleda.

 

Intradermalni test

Ponekad treba učiniti intradermalni test kojim se  otopina alergena u količini od 0,02 do 0,05 ml se unosi u kožu pomoću igle. Na taj je način alergen sigurno unesen u kožu našom rukom, a to se vidi kao mala izbočina poput perlice. Ubada se ispod rožnatog dijela u dermis, najpovršniji sloj kože.  Sada se  na rupici u koži može pojaviti sitna kapljica krvi. Intradermalnom se testu pribjegava u slučaju testiranja preosjetljivosti na lijekove i cjepiva, kada je preosjetljivost kože nedovoljna da pokaže pozitivnu reakciju u prick testu.

Uvijek se ipak prvo napravi prick test, i u slučaju negativne reakcije pristupa se intradermalnoj metodi. Rezultati se procjenjuju nakon 15-20 min.

Za razliku od prick testa očitavanje intradermalnog testa manje zavisi o pozitivnoj i negativnoj kontroli: promjer urtika ispod 5 mm upućuje na negativan nalaz, od 5-7 mm na tzv. „sivu zonu“, i na jasno pozitivne nalaze s promjerom urtike 7 mm i više. Test je u pravilu siguran, a ozbiljnije alergijske reakcije kod visoko senzitiziranih pacijenata su vrlo rijetke.

Epikutani test na kontaktne alergene

PATCH ili epikutani test služi za dokazivanje kasne reakcije preosjetljivosti na kontaktne alergen.

Test se izvodi na koži leđa gdje se lijepe flasteri s alergenima (standardni set sa 30 alergena – Chemotechnique).

Test se očitava nakon 48 sata kada se flasteri skidaju, te se dodatna očitanja provode nakon 96 sata i 7 dana nakon postavljanja epikutanog testa.

U slučaju pozitivne reakcije na pojedini alergen na mjestu kontakta se javlja edem, crvenilo sa malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.

Atopy patch test

Atopy patch test predstavlja dobru metodu za dokazivanje odgođene alergijske reakcije na hranu, koja je posredovana kasnom staničnom imunosti. Test se  najčešće izvodi kod male djece s atopijskim dermatitisom radi procjene postojanja kasne stanične preosjetljivosti na hranu. Ovaj test se često primjenjuje i kod nejasnih gastrointerstinalnih smetnji djeteta.

Test se izvodi na koži leđa, tako da se postavi traka sa nanešenim alergenima hrane (najčešće su to: kravlje mlijeko, jaje, soja, pšenica i kikiriki).

Očitanje testa provodi se nakon 48 h i 72 h, tako da se nakon 2 dana (48 h) skidaju flasteri koji nose alergene hrane i očitava prva reakcija, te se, nakon 72 h kada se očitava druga reakcija, izdaje nalaz testa. U slučaju pozitivne reakcije na pojedini alergen na mjestu kontakta se javlja edem, crvenilo sa malim mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.

Pozitivna reakcija u atopy patch testu dobro korelira osim sa kožnim simptomima i sa gastrointestinalnim simtomima vezanim uz alergiju na hranu.

 APT je koristan dijagnostički postupak kod djece s atopijskim dermatitisom koja su preosjetljiva na hranu i  inhalacijske alergene mlađu od 2 godine. Osjetljivost i specifičnost testa ovise o testiranom alergenu i dobi pacijenta.

 

 

 

Go to Top