Atopijski dermatitis je najčešća kronična upalna bolest kože dječje dobi koja se javlja u 15-20% dječje populacije. Bolest je karakterizirana upalnim kožnim promjenama, suhoćom i svrbežom kože, a tipična su česta pogoršanja bolesti nakon mirnih perioda. Tipičan je početak bolesti u ranoj dobi, te se kod 60% djece simptomi pojavljuju prije navršene 1. godine života, a 85% djece oboli do 5. godine života. Važno je napomenuti da postoji nasljedna sklonost za bolest, te ako jedan roditelj ima neku od atopijskih bolesti dijete je u riziku 60% da bude atopičar, a ako su oba roditelja atopičari rizik je čak i veći od 80%. Atopijski dermatitis je najčešće prva bolest u tzv. “atopijskom maršu” na putu kasnijeg nastanka drugih atopijskih bolesti. Postoji rizik od 40-50% da dijete koje ima teži oblik atopijskog dermatitisa s vremenom oboli od bronhalne astme, a čak 70% rizika da oboli od alergijskog rinitisa.
Uzrok atopijskog dermatitisa je vrlo složen, a samo je djelomično otkrivena podloga za nastanak bolesti, uz gensku sklonost za bolest koja se očituje nasljednim imunološkim disbalansom, uz narušenu epidermalnu barijeru, kao posljedica mutacije proteina filagrina koji je neophodan za razvoj zaštitne barijere kože. Zbog ovog poremećaja kod djece s atopijskim dermatitisom postoji slabije kvalitetna, nefunkcionalna zaštitna barijera kože zbog čega je koža suha, gubi vodu i dozvoljava prolaz alergena i mikroorganizama u dublje slojeve kože, te razvoj alergijske reakcije. Bolest može biti znatno pogoršana utjecajem čuimbenika okoliša kao što su različiti iritansi, pojačano isušivanje kože, sekundarne infekcije kože, kao i različiti alergeni na koje je dijete razvilo preosjetljivost.
Izbjegavanje izloženosti alergenima na koje je dijete senzibilizirano i koji izazivaju simptome je važan način za tretiranje alergijskih bolesti, uvijek kad je uzročni alergen identificiran i moguće je provesti eliminaciju. Rana senzibilizacije na inhalacijske alergene iz okoliša, prvenstveno na alergene grinje iz kućne prašine i duhanski dim, važni su čimbenici rizika za astmu i alergijski rinokonjuktivitis ali i za pogoršanje atopijskog dermatitisa u ranom djetinjstvu. Stoga se preporuča provođenje mjera za smanjenje koncentracije grinja u prostoru u kojem dijete boravi I izbjegavanje izlaganja djeteta duhanskom dimu. U djece s dokazanom alergijom na hranu preporuča se potpuna eliminacijska dijeta, što dovodi do regresije simptoma i poboljšanja kontrole bolesti.
Koliko je česta alergija na hranu kod atopijskog dermatitisa?
Alergija na hranu javlja se kod 30-50% djece s atopijskim dermatitisom, a rizik je veći što se bolest ranije javila i što je klinička slika teža. Najčešći alergeni iz hrane su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, kikiriki i riba. Preosjetljivost na alergene hrane najčešće se u potpunosti izgubi, odnosno dijete razvije podnošljivost unutar 3-5 godina starosti, a to ovisi o jačini alergijske reakcije i dosljednosti u provođenju dijete bez tih namirnica. Međutim, ovo pravilo ne vrijedi za sve alergene hrane, tako da preosjetljivost na kikiriki , školjke i rakove najčešće ostaje doživotno.
Kako se liječi atopijski dermatitis?
U liječenju atopijskog dermatitisa izuzetno je važna svakodnevna njega kože neutralnim masnim kremama, te primjena terapeutskih uljnih kupki kojima se oporavlja kožna barijera, te se postiže adekvatna rehidraija i relipidacija kože. Važno je napomenuti da će svakodnevno nanošenje neutralnih masnih krema smanjiti pojavu upalnih promjena, kao i potrebu za za primjenom kortikosteroida, smanjiti svrbež kože, te smanjiti propusnost kože za alergene okoliša. Međutim, kortikosteroidi i dalje ostaju standard terapije atopijskog dermatitisa koja je neophodna kod pogoršanja upalnih promjena. Pri tome je važno da je količina i jačina kortikosteroidnog pripravka kontrolirana, čime će se sa sigurnošću izbjeći komplikacije kojih se roditelji boje i kod najmanje primjene ovih preparata, za što ne postoje realne osnove. Kod težih oblika bolesti primjenjuje se fototerapija uskim spektrom UVB zraka, koja se prema indikaciji provodi kod djece starije od 4 godine. Kod izrazito teških oblika bolesti koje predstavljaju veliki terapeutski problem, u liječenju se koriste i imunosupresivni lijekovi, a u novije vrijeme i biološka terapija.
Kako bolest utječe na kvalitetu života djeteta i obitelji?
Rani početak i kronična narav atopijskog dermatitisa predstavlja poseban teret za cijelu obitelj te snižava ukupnu kvalitetu života. Poznato je da atopijski dermatitis kod djece može znatno oštetiti kvalitetu života djeteta i cijele obitelji. Često djeca zbog izgleda kožnih promjena imaju osjećaj različitosti od druge djece, smanjeno je druženja s vršnjacima, a manjak sna, zbog buđenja tijekom noći zbog svrbeža kože, dovodi do umora, promjena u raspoloženju, iritabilnosti djeteta i poremećaja psihosocijalnog funkcioniranja. Obiteljski odnosi mogu biti poremećeni zbog zahtjevnosti njege, troškova terapije i umora roditelja zbog buđenja djeteta. Od izuzetne je važnosti procjeniti kvalitetu života oboljele djece i njihovih roditelja, te psihološkog aspekta koji prati ovu bolest.
Kolika je važnost organiziranja “Škole atopije” – edukacije roditelja u kontroli bolesti kod djeteta s atopijskim dermatitisom?
Neuspjeh u liječenju atopijskog dermatitisa može biti izravno povezan s neadekvatnim pridržavanjem uputa o provođenju terapije, kao posljedice nedostatka informiranosti o bolesti i osnovnim principima liječenja. Provođenje interdisciplinarnog edukativnog programa u okviru Škole atopije, koji uključuje rad dječjeg dermatologa, psihologa, nutricioniste i specijaliziranih medicinskih sestara, danas je postao nezaobilazan standard za postizanje kontrole bolesti i poboljšanje kvalitete života bolesnika i cijele obitelji. Svrha edukativnih programa je u pružanju jasnih informacija o bolesti, te osposobljavanju bolesnika i njihovih roditelja da preuzmu kontrolu nad liječenjem bolesti. Glavni razlog neuspjeha u liječenju je slabo pridržavanje primjene preporučene terapije, te korištenja alternativnih metoda liječenja zbog nerazumijevanja bolesti, nedostatka informacija, iscrpljenosti, osjećaja bespomoćnosti i gubitka povjerenja u medicinski tretman. Najvažniji uzrok tome je nedostatak znanja o bolesti i mogućnostima liječenja. Značajan čimbenik u neadekvatnom pridržavanju uputa o provođenju terapije je nedostatak informiranosti o osnovnim principima liječenja, prije svega iracionalni strah od primjene kortikosteroida, tzv. “kortikofobija.” Pacijenti, a posebno roditelji male djece, trebali bi biti educirani o sigurnosti i učinkovitosti lokalnih kortikosteroida i o njihovoj pravilnoj primjeni.
Naša iskustva u edukaciji roditelja u okviru Škole atopije?
Program edukacije roditelja djece oboljele od atopijskog dermatitisa u Hrvatskoj je započet 2011. godine u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC „Sestre milosrdnice“ , u organizaciji prim.dr. sc. Lene Kotrulja, spec. dermatovenerologa i užeg specijaliste dječje dermatologije, koja se već dugi niz godina bavi problematikom dječje dermatologije. Važnost ovog programa bio je roditeljima olakšati razumijevanja uzroka i patogeneze bolesti, čimbenika koji dovode do pogoršanja upale, provođenja pravilne terapije, kao i važnosti održavanja funkcionalne epidermalne barijere. Od izuzetne je važnosti da bolesnici shvate da se radi o kronično-recidivirajućoj bolesti koja se može dobro kontrolirati, ali ne potpuno izliječiti. Osim toga, od velike je važnosti procjena udruženosti bolesti s nutritivnom alergijom, zbog čega je potrebno provoditi eliminacijsku dijetu koja često izaziva kod roditelja strah od deficita važnih nutrijenata kod djeteta.
Što su zadnja istraživanja na području atopijskog dermatitisa pokazala? Koje su najnovije spoznaje u liječenju te bolesti?
Na području atopijskog dermatitisa provedena su brojna istraživanja koja su potvrdila da je uz genetske čimbenike za razvoj bolesti važna i uloga čimbenika okoliša. Brojna novija istraživanja potvrđuju da genetski uvjetovan imunološki disbalans , kao i defekti u funkciji epidermalne barijere imaju ključnu ulogu kod nastanka i održavanja upale kože kod atopijskog dermatitisa, posebice mutacija gena za protein filagrin čiji nedostatak dovodi do lošije funkcionalnosti i veće propusnosti epidermalne barijere. Zadnja istraživanja pokazuju da su sastav i raznolikost mikrobioma kože od velike kliničke važnosti za propagaciju upale kod atopijskog dermatiitsa, te da bi se terapija trebala usredotočiti i na održavanje mikrobne raznolikosti ili na mijenjanje specifičnih svojstava bakterija na koži.
