Što je maligni melanom?
Melanom je zloćudni tumor kože podrijetlom od melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin, a koji se ubraja među najzloćudnije tumore kože i sluznica, uz veliku sklonost ranom metastaziranju. Maligni melanom se osim na koži može pojaviti i na sluznicama, oku i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože melanom se lako i brzo širi u udaljene dijelove tijela, gdje nastavlja rasti razarajući tkiva.
Melanom se klinički očituje kao pigmentirana lezija na koži, koja pokazuje vidljive promjene tijekom mjeseci ili godina.
Maligni melanom obično je tamnosmeđe do plavocrne boje. Dio tumora može biti bez pigmenta. Veličina, oblik, dubina prodora tumorskog tkiva, boja kao i sekundarne promjene kao što su vlaženje, stvaranje krusta, erozije i ulceracije, uzrokuju naglašenu morfološku raznolikost.
Zbog toga svaku kožnu promjenu koja pokazuje promjenu boje, oblika, rubova ili veličine treba ozbiljno shvatiti i na vrijeme pregledati kod dermatovenerologa, koji će na temelju kliničke slike i dermatoskopije odlučiti je li potrebno kirurško odstranjenje u cijelosti i PHD ili redovito praćenje lezije.
Osobe koje imaju veći broj madeža, više od 50 ulaze u grupu rizičnih osoba, ali moram napomenuti da je izgled madeža važan u praćenju, posebice madeži koji su prisutni od rođenja, kao I osobe koje imaju tzv. sindrom displastičnih madeža.
Koji je uzrok nastanka melanoma?
Postoje brojni dokazi da melanom nastaje kao posljedica djelovanja utjecaja okoliša i genskih faktora. Melanom je maligni tumor koji nastaje malignom transformacijom melanocita. Kao takav, može nastati u svim tkivima koja sadrže melanocite. To su: koža, oko, sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, sinusi, vagina i rektum. Od uzroka koji su povezani s okolinom najvažnije je spomenuti ultraljubičasto (UV) zračenje.
Najvažniji okolišni etiološki čimbenik u razvoju melanoma je ultravioletno zračenje. Od ostalih čimbenika važnu ulogu igraju i pozitivna obiteljska anamneza, tip kože, tip i broj nevusa, imunosupresija te prethodno dijagnosticiran melanom ili nemelanomski karcinom kože.
Kolika je učestalost javljanja malignog melanoma u svijetu?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, a 132.000 oboli od melanoma, od čega godišnje umire 41.000 ljudi. U svijetu, ovisno o zemljopisnim područjima, broj novooboljelih raste između tri i sedam posto godišnje.
Najveća incidencija melanoma u svijetu je u Queenslandu u Australiji, a iznosi 55,8/100000 za muškarce i 41,1/100000 za žene
U posljednjih 30 godina broj oboljelih od malignog melanoma u Europskoj uniji se udvostručio, no iako je u Hrvatskoj broj dijagnosticiranih slučajeva na razini europskog prosjeka, zabrinjava činjenica da je stopa smrtnosti čak za 50% veća od prosječne stope smrtnosti za države Europske unije
Koliko se u Hrvatskoj godišnje registrira novih slučajeva melanoma i koja je prosječna životna dob u kojoj se melanom dijagnosticira
U Hrvatskoj je melanom prema učestalosti pojavljivanja među malignim tumorima na 11. mjestu te čini oko 3% svih malignoma.
Prema podacima Registra za rak RH, u Hrvatskoj je u 2010. g. zabilježena stopa incidencije 13,8/ 100 000 za muškarce i 11,4/ 100 000 za žene. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. Stopa smrtnosti od melanoma u Hrvatskoj u zadnja je dva desetljeća je 50% , što je posljedica dijagnosticiranja melanoma u uznapredovalom stadiju.
Prosječna životna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je 40-60 godina starosti, iako se u zadnje vrijeme često dijagnosticira i u mlađih osoba u dobi od 25 do 40 godina, a vrlo rijetko u djetinjstvu. Izuzetak je lentigo maligna melanoma koji se pojavljuje u starijoj životnoj dobi (uglavnom u sedmom desetljeću života).
Je li točno da učestalo izlaganje suncu i sunčane opekline u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života?
Osobit rizik imaju osobe koje su više puta tijekom života imale opekline od sunca, te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja, kao što su solariji, a koji su mnoge zemlje zabranile mlađima od 18. godina, zbog dokazanog kancerogenog djelovanja na kožu.
Dakle, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprječavanju štetnih posljedica UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka melanoma i ubrzanog starenja kože. Učestalo izlaganje suncu i sunčane opekline u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života; dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekline pa da se rizik nastanka melanoma kasnije tijekom života udvostruči.
Oštećenje kože je kumulativno (“zbraja se”) i započinje već s prvim izlaganjem suncu pa zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčevog zračenja. Zaštita kože u dječjoj dobi može značajno smanjiti rizik nastanka karcinoma kože kasnije u tijeku života (čak do 80%). Polazeći od činjenice da 50-80% ukupne količine ultraljubičastog zračenja primimo do 18. godine i uzimajući u obzir produženi boravak djece na otvorenom, zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprječavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja, posebice u sprječavanju nastanka tumora kože i ubrzanog starenja kože. Iako većina loših posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrdila su da je izrazito važno zaštititi djecu od prekomjernog izlaganja UV zrakama, obzirom da postoji povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma.
Na svakoj kremi za sunčanje u pravilu nalaze ispisana tri velika slova SPF i uz njih broj koji može biti u rasponu od 2 do… recimo 60!
Zašto je važno redovito pregledavati madeže?
U praćenju madeža važan je samopregled kože kao i redoviti dermatološki pregledi madeža uz dermatoskopiju.
Dermatoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koje je obavezni dio pregleda madeža i predstavlja premosnicu između standardnog kliničkog pregleda madeža i histopatološke interpretacije madeža koji su operativno odstranjeni.
Dermatoskopija nam omogućuje analizu pigmenta i strukture pigmetniranih promjena kroz slojeve kože, što je prostim okom nemoguće.
Vrijednost dermatoskopije je dakle upravo u ranijem otkrivanju promjena koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normale). Na temelju dermatoskopskog pregleda može se donijeti odluka o operativnom zahvatu ranije nego što se uspije razviti promjena vidljiva prostim okom.
Kod samopregleda je važno pratiti odstupanja u izgledu madeža primjenom ABCDE pravila (A-asimetrija, B-granica,rubovi, C-boja, D- promjer, E-elevacija, izdignuće).
Svaku naglu promjenu u izgledu madeža trebamo ozbiljno shvatiti jer ona može biti znak pojave melanoma, te je potrebno bez odgađanja se javiti na dermatološki pregled, a uslučaju procjene da se radi o atipičnom madežu potrebno ga je operativno odstraniti uz PHD.
U kojim bi godinama trebalo otići na prve preventivne preglede madeža?
Preventivni pregledi madeža potrebno je provoditi od najranije dobi, posebice kod djece koja imaju prirođene madeže ili veći broj madeža na koži, kao i u obiteljima gdje je bilo oboljelih od melanoma.
U kojem je postotku melanom izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi?
U liječenju melanoma imperativ je rano otkrivanje i dijagnostika melanoma jer je i prognoza takvih bolesnika bolja. Ukoliko se melanom otkrije u najranijoj fazi (melanoma in situ) možemo reći da je izlječenje 100%, s obzirom da se u tom slučaju radi o melanomu koji je još uvijek ograničen na površni sloj kože u epidermisu i da nije probio epidermodermalnu granicu.
Što je melanom deblji to je i prognoza lošija, a rizik metastaza veći. Upravo se zbog toga apelira na redovitim preventivnima pregledima kože za koje možemo reći da često spažavaju život osoba koje imaju veći rizik za nastanak melanoma. Prognoza malignog melanoma ovisi o kliničkom stadiju bolesti, dubini invazije i lokalizaciji malignog melanoma.
